Nacionalni park Plitvička jezera je najveći i najstariji hrvatski nacionalni park. Bio je proglašen
nacionalnim parkom godine. U njoj se nalazi 16 jezera ražlicitih veličina
ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka. Sedrene barijere,
koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka.
Naziv
Dominik Vukasović je prvi put spominjao naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz Smatra
se da i ime parka potječe iz rijeke Plitvice koja se ulijeva u Plitvička jezera. Ime potječe od riječi "pličina"
ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).
Klima
Najveća količina kiše obično padne u proljeće i jesen. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosi 81,8 %. U
siječnju je prosječna temperatura 2,2 °C. Tijekom ljetnih mjeseci u srpnju i kolovozu, temperatura raste na 17,4
°C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,9 °C. Snijeg pada od studenog do ožujka. Jezera su obično zamrznuta
tijekom prosinca i siječnja. Temperatura vode na izvorima obično je ispod 10 °C.
Jezera
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od
5460m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac,
Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i
Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Nacionalni park Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta,
od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. Bilo je proglašen 11. studenoga 1960. godine kao
nacionalni park i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Sredozemlju. Neke
o znamenitosti su potpuno očuvane šume alepskog bora, hrasta crnike i makije sustav slanih jezera, međusobno
povezanih s morem, otočić Sveta Marija, itd...
Klima
Na otoku vlada sredozemna klima, a podneblje se odlikuje suhim i toplim ljetima te blagim zimama sa znatnom
količinom padalina. Na Mljetu se razlikuju dva klimatska razdoblja, hladnije zimi i u jesen, te toplije u
proljeće i ljeto. Od vjetrova na Mljetu je česta bura kao hladan vjetar te jugo kao vlažan vjetar, koji donosi
oblačno vrijeme i padaline.
Mljetska jezera
Veliko jezero (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem
kraškog polja. Veliko jezero ima površinu od 1,45 km2, najveća mu je dužina 2,5 km, a širina 1 km.
Najveća dubina Velikog jezera iznosi 46 metara.
Nacionalni park Risnjak, smješten u Gorskom kotaru, osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na
1528 metara, a godine površina parka povećana je na 6400 hektara i danas je na području parka
izvor rijeke Kupe. Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom,
geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu.
Naziv
Risnjak je dobio ime po životinji risu (engl. Lynx). No, kako se tu životinju nekoć moglo loviti,
posljednji su ustrijeljeni početkom prošlog stoljeća. Današnji i ne tako brojni risovi doselili su se sa
susjednih, slovenskih planina.
Klima
Klimatski utjecaj Jadranskog mora koji prodire s obližnjeg Kvarnera te utjecaj nešto blaže kontinentalne klime
koji prodire dolinom rijeke Kupe, sukobljavaju se na ovim prostorima i bitno određuju posebnost klime
Nacionalnog parka Risnjak s ugodno toplim ljetima i srednjom temperaturom do 20° C, kišovitim proljećima i
jesenima, te dugim snježnim i hladnim zimama.
Biljni i Zivotinjski svijet
Floristička posebnost Nacionalnog parka Risnjak je da se ovdje na maloj površini dodiruju suprotna vegetacijska
prostiranje: s primorja i unutrašnjosti, te s Dinarida i Alpa, pa je na tome nevelikom prostoru razvijeno
tridesetak biljnih zajednica, od toga čak 14 šumskih zajednica. Osim toga, te osebujne i veličanstvene šume
Risnjaka, koje su uostalom i temeljni fenomen zaštite u Nacionalnom parku Risnjak bile su u prošlosti pošteđene
od prekomjernog iskorištavanja pa je njihova vegetacijska slika u osnovi nepromijenjena. Prostori Nacionalnog
parka Risnjak predstavljaju dom za sva tri velika europska predatora: vuk, medvjed i ris po kome je uostalom
masiv Risnjaka i dobio ime.
